Izložba pisanica nacionalnih manjina Grada Zagreba i Zagrebačke županije

Petak, 11. ožujka 2016.

U Maloj galeriji Pučkog otvorenog učilišta Vrbovec u utorak, 15. ožujka 2016. godine u 19:00 sati bit će otvorena izložba pisanica nacionalnih manjina Grada Zagreba i Zagrebačke županije. Na izložbi pod nazivom "Tradicija koja nas spaja" bit će pokazane pisanice albanske, češke, mađarske, slovenske, makedonske, poljske, rusinske, ruske, slovačke i ukrajinske manjine. 

Pisanica za sve manjine ima jednako značenje, ona je simbol života i ponovnog rođenja, simbol Kristova uskrsnuća. No, svaka nacionalna manjima, osim u izradi pisanica, ima i svoje specifičnosti koje se iskazuju u uskrsnim običajima. Makedonci jedno ili tri crvena jaja bojaju u crveno na Veliki četvrtak. Vjeruje se da, ukoliko su jaja obojana prije izlaska sunca, imaju magičnu moć te će čuvati obitelj od svih nedaća. Poljaci jaja bojaju kuhajući ih zajedno s različitim biljkama, a pisanice izrađuju tehnikom batika te urezivanjem ili struganjem. Uz pisanice, u košaricu za blagoslov stavljaju, janje, kruh, sol, šunku, hren, maslac, sir, kolače te grančice vrbe. Poljaci izrađuju i pome od suhog cvijeća. Slovenci će na izložbi pokazati pisanice ukrašene slovenskim etno motivima, jaja bojana lukom i zeljem, belokranjske drsanke te adlešiške pisanice. Ukrajinska pysanka svojevrsna je slikarska minijatura koja pokazuje bogatstvo fantazije autora. Karakteriziraju ih geometrijski motivi te motivi životinja i biljaka koji simboliziraju radost života. Najstarija tehnika ukrašavanja jaja u Slovačkoj je batik tehnika kojom se voskom nacrtaju ornamenti na jaje koje se nakon toga uranja u crvenu boju, vosak se briše, a ornamenti ostaju. Pisanice se i buše te iscrtavaju, stružu te opliću žicom.

U rusinskoj kulturi je uobičajeno da pisanice budu šarene, obojane prirodnim bojama koja se dobiva od ljuske crvenog luka ili lišća. Najčešći motivi su Kristovo uskrsnuće te biljake i životinje. Motivi mađarskih pisanica razlikuju se ovisno o geografskom području nastanka. Najstarija tehnika izrade je bojanje biljnom bojom te ukrašavanje oštrim predmetom. Najčešće se izrađuju pisanice ukrašene voskom te nakon toga bojane. Vosak se potom skida, iscrtani ornamenti ostaju, a jaja se premazuju kožom slanine kako bi dobila sjaj. Pisanice su u Rusiji tradicionalni suveniri, ali i glavno tradicionalno jelo uskrsnog stola, uz kulić i pashu. Zasigurno najpoznatija uskršnja jaja su pisanice zlatarske kuće Faberge koja je izradila niz velikih zlatnih jaja za ruske careve u periodu od 1885. do 1917. godine. Češke pisanice ili kraslice, ukrašavaju se voskom, ali nastaju i oblaganjem jaja biljkama koja se potom kuhaju u ljusci luka, cikli ili šafranu. Poznat je i češki običaj kada na uskrsni ponedjeljak mladići posebnih pletenim šibama od vrbova pruća simbolički udaraju djevojke "po turu" želeći im da cijele godine budu zdrave. Djevojke zauzvrat momcima daruju pisanice. Albanci na jaja stavljaju odabrane listove bilja te ih bojaju lukom i drugim prirodnim bojama. U crkvu nose košare s hranom na blagoslov jela. 

Izložba pisanica nacionalnih manjina Grada Zagreba i Zagrebačke županije pod nazivom "Tradicija koja nas spaja" bit će otvorena do 27. ožujka 2016. godine, a realizirana je uz potporu Zagrebačke županije i Grada Vrbovca.