Obilježena 338. godišnjica pogibije Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana

Četvrtak, 30. travnja 2009.

Komemoracijom kod kule Zrinski i predavanjem o Petru Zrinskom u Vrbovcu je obilježena 338. godišnjica pogibije Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana. Vijence kod kule Zrinski u ime grada Vrbovca položio je gradonačelnik Vladimir Bregović i predsjednik Gradskog vijeća Dejan Jaić te, a u ime HKUD-a "Petar Zrinski" Vrbovec predsjednik Josip Jambrač. O Zrinskom i Frankopanu govorio je dr. sc. Hrvoje Petrić koji je i otvorio izložbu u kuli pod nazivom "Spomen na Zrinske i Frankopane" u povodu 90.obljetnice prijenosa kostiju Zrinskog i Frankopana iz Bečkog Novog Mjesta u zagrebačku katedralu.

Petar Zrinski, rođen 1621. godine u Vrbovcu, i njegov šurjak Fran Krsto Frankopan, pogubljeni su 30. travnja 1671. godine u Bečkom Novom Mjestu nakon što se saznalo za njihovu urotu protiv bečkog dvora. Zrinsko-frankopanska urota imala je dalekosežne posljedice za njihove obitelji kojima su oduzeta imanja te su tijekom godina izumrle, ali i za Hrvatsku u cjelini jer je zaustavljen njezin gospodarski rast. O tome je govorio dr. sc. Hrvoje Petrić na predavanju nakon komemoracije za hrvatske mučenike.

Počast Zrinskom i Frankopanu odana je i u Zagrebu u organizaciji Zrinske garde Čakovec. Ovu međimursku povijesnu postrojbu primila je Jadranka Kosor, potpredsjednica Vlade i izaslanica predsjednika Vlade dr. Ive Sanadera koja je navečer u zagrebačkoj katedrali, uoči misnog slavlja, položila vijenac kod kripte iza glavnog oltara gdje od 1919. godine počivaju posmrtni ostaci Zrinskog i Frankopana. Vijence je, među ostalima, položila delegacija grad Vrbovca u kojoj su bili gradonačelnik Vladimir Bregović, predsjednik Gradskog vijeća Dejan Jaić te ravnateljica Pučkog otvorenog učilišta Vrbovec Sanja Prijatelj. Vijenac je, u ime HKUD-a "Petar Zrinski" Vrbovec položio predsjednik društva Josip Jambrač, u ime HVU "Petar Zrinski" Zagreb ravnatelj general bojnik dr. sc. Mirko Šundovom, a u ime Zrinske garde Čakovec predsjednik Mihael Štebih.

Misno slavlje je, u zajedništvu s više međimurskih svećenika, rektorom zagrebačke katedrale preč. Josipom Kuhtićem, predvodio mons. dr. sc. Juraj Batelja.